StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNajezda bankomata

Izazivaju revolt lokalnog stanovništva: Za njih ne treba gotovo nikakvo objašnjenje, možete ga postaviti i vi; Vlasnici lokala dobiju i do 12 tisuća kuna mjesečno

Piše novac.hr
15. lipnja 2019. - 14:22

Ukupno je oko šest tisuća bankomata u Hrvatskoj, što velikih banaka, a što privatnih tvrtki, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke. Još u siječnju bilo ih je 500 komada manje. Budući da Zakon o platnom prometu, kako nas upozoravaju iz HNB-a, bankomate ne drži platnom uslugom niti je potrebno bilo kakvo odobrenje, svoj “keš-uređaj” može postaviti, zapravo, bilo tko.

Tu je mogućnost iskoristila domaća tvrtka Auro Domus, vlasnika Lorisa Dessarda, poznata po franšizi mjenjačnica i zlatarnica, postavivši u proteklih godinu dana više od 400 bankomata diljem Hrvatske, u svim većim turističkim gradovima, među ostalim, u Dubrovniku, Splitu, Trogiru i Šibeniku. Bankomati postavljeni većinom u izlozima privatnih radnji u gradskim jezgrama izazvali su revolt lokalnog stanovništva. Unutar dubrovačkih zidina pojavilo se ukupno 37 bankomata, što Auro Domusa, što velikih banaka, a protiv toga se pobunila lokalna aktivistica i turistička vodičica Tea Batinić.

Ovisi o lokaciji

- Sve izloge gradskih radnji zamijenili su bankomati, a to narušava identitet Grada, govori nam Batinić. Situacija je još gora u Splitu, gdje je na području od Prokurativa do splitske tržnice ugrađeno između 200 i 300 bankomata, prema procjeni Marina Krpetića iz lokalne udruge “Get Getanima” koja cilja očuvati staru splitsku jezgru.

- Postavljen je jedan na svakih deset metara, uglavnom tvrtke Auro Domus, a u manjoj mjeri i američke bankarske franšize Euronet. Imamo sada situaciju da vlasnici prostora, kod kojih su dosad bile radnje, primjerice foto-radnja, više ne ovise o poslovanju tog obrta, nego zarađuju tako da izlog iznajme za bankomat. Time uništavaju posao obrtnika, naglašava Krpetić. Dodaje da vlasnicima za postavljanje bankomata u izlog Auro Domus mjesečno isplaćuje između 8 i 12 tisuća kuna najamnine, ovisno o lokaciji, a na raspolaganje moraju staviti tek četvorni metar prostora.

Pročelja

Ugradnja bankomata, međutim, zasad se zakonski nalazi u sivoj zoni, poluprivatnoj, polujavnoj. Objasnila nam je to Ivana Marković, gradonačelnica Supetra, koja pojavu sve većeg broja bankomata i poslovanje Auro Domusa uspoređuje s “najezdom skakavaca”.

- Iako se bankomat može nalaziti u privatnom prostoru, on mora biti okrenut prema ulici. Samim time, da bi se ta usluga koristila, potrebno je stajati na javnoj površini. Zbog toga bi te tvrtke morale tražiti suglasnost i dozvolu od grada, posebno ako se radi o staroj gradskoj jezgri koja je pod posebnom zaštitom - tumači Marković te dodaje da će se novim Zakonom o komunalnom gospodarstvu, koji je na snagu stupio početkom godine, takve situacije, kao što smije biti na pročeljima zgrada u staroj jezgri, a što ne, napokon riješiti.

S time se neće složiti Loris Dessardo, 35-godišnji vlasnik Auro Domusa koji je obiteljski zlatarski zanat ostavio po strani te se od 2018. godine uglavnom krenuo biznisu s bankomatima i mjenjačnicama. On kaže: “Od svih zakona i propisa niti jedan ne dozvoljava lokalnoj vlasti da određuje koju će djelatnost gospodarski subjekt obavljati u privatnom poslovnom prostoru.”

- U to se ni Jugoslavija nije upletala. Gradovi i općine kao i županije imaju pravo prvokupa nekretnina koje su u zonama zaštite kulturnih dobara i nitko ih u tome ne sprečava. Jednom kada postanu vlasnici prostora imaju pravo određivati tko će i što u njihovu vlasništvu raditi - odgovorio je Dessardo kritičarima dodajući da Auro Domus bankomate postavlja u suradnji s Privrednom bankom Zagreb te da plaćaju fer cijenu najma vlasnicima čiji su se lokali do sada dijelili ispod cijene, po rodbinskom i političkom ključu. Smatra, također, da ga mediji pokušavaju prikazati kao “rubnog tipa”, ali nije on taj “koji iskorištava zakone, nego su to lokalni šerifi i birokrati”.

- U Splitu nam brane da izrežemo staklo izloga da stavimo bankomat, ali će vam zato za 10 tisuća eura dati da izbušite Dioklecijanovu palaču - kaže Dessardo prozivajući splitsku lokalnu upravu za interesnu umreženost.

Zarada

Na naša pitanja o brojkama, odnosno koliko točno plaćaju najamninu vlasnicima prostora, Dessardo je odgovorio da je riječ o poslovnoj tajni, a nije htio govoriti ni o poslovnom modelu i načinu zarade. Ipak, kako smo neslužbeno doznali, glavni je izvor zarade, posebice, “privatnih”, ali i bankomata velikih banaka, u vrijeme turističke sezone, u konverziji valuta. Točnije, dinamičkoj konverziji valuta ili usluzi DCC koja je dostupna na svim bankomatima, a uglavnom se njome koriste turisti. Kako su neki korisnici naveli i vrlo visoke naknade za podizanje novca, koje idu i do 30 posto, lokalci će vrlo rijetko koristiti te bankomate, pa se tu značajnija zarada ne može očekivati.

20. travanj 2024 16:11