Šibenik i njegova povijesna jezgra, poput talijanskih gradova slične veličine, doživljava odumiranje stanovništva dok istovremeno raste njegova turistička posjećenost.
Negativnim životnim i demografskim trendovima pridonosi i to što se najveći dio sadržaja i manifestacija održava sezonski, tijekom dvaju ljetnih mjeseci, srpnja i kolovoza, a sve malobrojniji stanovnici gradske jezgre i oni koji tu imaju poslovne prostore u tom razdoblju imaju dodatnih problema s parkingom, prijevozom i dostavom robe, dolaskom vozila hitne pomoći. Uočljivi su i trendovi promjene korištenja prostora, pa se kuće i stanovi sve više iznajmljuju turistima i pretvaraju u apartmane.
To je, među ostalim, pokazala i anketa provedena među tisuću stanovnika, obrtnika i ugostitelja, pa je gradska uprava odlučila ublažiti takve negativne trendove te je izrađen lokalni akcijski plan (LAP) s ciljem održivog upravljanja kulturnom baštinom koja je i glavni mamac turističke posjećenosti Šibenika i njegove povijesne jezgre.
LAP je napravljen u sklopu projekta SHARE koji se financira iz europskog programa Interreg Europe, a njegovi su autori David Kabalin i Frane Urem.
Plan je predstavljen u Urbanom centru u Šibeniku, koji je, kako su to istaknuli zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta i voditelj projekta Petar Mišura, v. d. pročelnika gradskog Odjela za gospodarstvo i poduzetništvo, kao mjesto novih ideja i poduzetništva, smješten upravo u gradskoj jezgri kako bi se i na taj način pridonijelo njezinoj revitalizaciji.
– Akcijski planovi poput ovog izvrsna su podloga za izradu infrastrukturnih projekata na području grada Šibenika jer na jednom mjestu artikuliraju potrebe i prednosti te identificiraju probleme s kojima se suočavamo kao urbana sredina. U konkretnom slučaju riječ je o izazovima u korištenju i očuvanju kulturne baštine te je u fokusu ovog projekta stara gradska jezgra – istaknuo je Mileta.
Kulturna baština, podsjetio je Mišura, predstavlja važan razvojni resurs Šibenika, pa je pitanje njezina očuvanja i te kako važno.
– Povećan broj posjetitelja i turista dovodi do problema očuvanja baštine i njezine dostupnosti svim zainteresiranima. Stoga ovaj projekt naglasak stavlja na uključivanje pametne i održive politike upravljanja kulturnom baštinom – rekao je Mišura.
Akcijski plan, među ostalim, predviđa uspostavu koordinacijskog tijela zaduženog za postavljanje podzemne komunalne infrastrukture, pa, primjerice, električni i telefonski kabeli i "gropovi" žica razvučenih iznad ulica i po fasadama uskoro bi trebali biti stvar prošlosti. I do sada je često bilo prigovora i najava njihova stavljanja pod zemlju, no, uvijek je, reći će Mišura, zapinjalo oko toga u čijoj je to nadležnosti. Osnivanjem koordinacijskog tijela taj bi problem trebao biti riješen. Također, poticat će se i pomagati stalnim stanovnicima gradske jezgre da obnove dotrajala pročelja i vanjsku stolariju na svojim kućama, a više bi reda trebalo biti uvedeno među štekatima i u korištenju javne površine.
Akcijski plan trebao bi biti proveden tijekom sljedeće dvije godine, a novac će biti osiguran iz gradskog proračuna.